Kako Leciti

Alternativna Medicina – Narodna Apoteka

PRIRODNI LEK

BOKVICA (Plantago lanceolata) Fam. Plantaginaseae

Popularni nazivi: muška bokvica, muški žilnik, muški tarpudac

Opis: Jedna od najrasprostranjenijih biljaka. Cenjena je od davnina. Postoje još dve sorte ove biljke: ženska bokvica (Plantago major), koja ima istu lekovitu vrednost i koristi se u iste svrhe, i glatka bokvica (Plantago media).
Sve tri vrste su zeljaste, živopisne, višegodišnje, samonikle. U zemlji imaju kratak rizom, iz kojeg izrastaju osnovni listovi oblikujući rozetu. Listovi su glatki. Takođe iz rizoma se formira i cve-tonosna stabljika na čijem vrhu se nalaze mali cvetovi grupisani u klas, kompaktno-ovalan, ili ovalno-cilindričan. Oblik lista varira u zavisnosti od sorte: kod muške bokvice (Plantago lanceolata) oni su sa dugom drškom i oštrim (zašiljenim) vrhom lisnog jezika; stablo je sa uzdužnim brazdama; kod glatke bokvice listovi su elipsasti, sa kratkom i širokom drškom i zašiljenim lisnim jezikom; ženska bokvica takođe ima listove sa drškom, široko-ovalne, glatke ili pomalo vlaknaste, raspoređene u rozetu iznad zemlje. Stabljika je cilindrična bez listova, visoka 10-15 cm. Cve-tovi su veličine do 2 mm, roze boje, grupisani u kompaktnom klasu.
Cvetovi se sastoje od 4 čašična i 4 krunična listića, smeđe boje kod muške bokvice, bele kod glatke bokvice, beličasto-žute boje kod ženske bokvice, a takođe poseduju i androceum od 4 pra-šnika. Plod je čaura jajastog oblika, sa 8-16 semenki. Cveta od maja do septembra.
Staništa: Može se naći od doline do podalpskih zona, po ravničarskim mestima i još više pored prometnih puteva, staza, puteljaka.
Uslovi za upotrebu: Sakupljaju se listovi u periodu april-sep-tembar i suše se rašireni u tankim slojevima. Osušeni listovi treba da zadrže prirodnu boju. Ne koristi se pocrnelo ili požutelo lišće.
Ženska bokvica se koristi cela, sa korenom – bez cvetnog izdanka.
Pošto se korenje dobro opere, biljka se suši, raširena u tankim slojevima u prostorijama koje su dobro provetrene.
Posle sušenja se čuva u džakovima ili u gomilama pokrivenim hartijom u suvim prostorijama.
Aktivna svojstva: Sluzaste materije, pentozan, tanini, gliko-zidi (aukubin), alantoin, vitamin K, triozid, filokinon, pektin, karotin, planteoza.
Farmakološko dejstvo:
Interno: Antidijareik (protiv proliva), emoliens (sredstvo za omekšavanje kože) hemostatik (zaustavlja krvarenje), baktericid (uništava bakterije), cikatrizant (za isceljenje rana), snižava nivo holesterola u krvi, hipotenzor (smanjuje krvni pritisak).
Spolja: Antiseptik (protiv zaraznih klica). Terapeutske indikacije: Bronhitis (upala bronhija – dušnica),
bronhijalna astma (otežano disanje usled suženja lumena bron-hija), dijareja (proliv), čir na želucu i dvanaestopalačnom crevu (gastro-duodenalni čir), hipertenzija (povišen krvni pritisak), hi -perhole-sterolemija (povišen holesterol u krvi).
Spolja: Varikozni čir (deluje kao antiseptik) potkožni čirevi (primenjuje se kupka), laringitis (upala grkljana), traheitis (upala dušnika), blefaritis (upala očnih kapaka), konjunktivitis (upala konjunktive), veliki kašalj, bronhijalna astma, TBC pluća (tuberkuloza pluća).
Ima depurativno dejstvo (prečišćava krv) i zato je dragocena za osobe koje pate od plućne i bubrežne insufijencije (reduko-vane funkcije pluća i bubrega), ekcema, herpesa (groznice).
Kod bronhijalne astme, majčina dušica i bokvica, kombino-vane u jednakim količinama, predstavljaju dobar lek.
U slučajevima bronhitisa i bronhijalne astme, čaj se priprema na sledeći način: 1 šolja hladne vode, kriška limuna (bez kore) i kašičica meda se ugreju do ključanja. Odmah pošto ugasimo vatru i prestanemo s kuvanjem, dodajemo 1 kašičicu gore pome-nute mešavine (majčina dušica i bokvica) i ostavimo da odstoji pola minuta. Kod težih slučajeva, priprema se svež čaj 4 puta dnevno i pije se u retkim gutljajima.
Sirup od bokvice pročišćava krv od toksina (otrovnih materija). Uzima se po 1 kašičica pre jela u periodu od 3 sedmice. Sveži, oprani i izgnječeni listovi se stavljaju na posekotine, ogrebotine (površinske povrede kože i sluzokože), na mesto ujeda otrovnih insekata, pasa i zmija.
Za sprečavanje stvaranja žuljeva na nogama, u toku duge šetnje, može se staviti u cipele nekoliko listova.
Efikasna je i kod malignih oboljenja žlezda: vranilova trava (mravinac), sveža ili osušena se stavi u maslinovo ulje. Flaša se napuni biljkom i preko nje se sipa ulje. Ostavi se da odstoji 10 dana na toplom mestu. Dobijeno ulje se stavlja na obolelo mesto, a preko toga se oblaže bokvica.
Kod gušavosti: Listove izgnječiti, pomešati sa solju i staviti na obolelo mesto.
Oblaganje lišća u vidu kataplazme na otvorene rane ubrzava njihovo zarastanje, čak i kod starijih osoba. Kada na nogama pored otvorenih rana postoje i mesta zahvaćena upalom, potrebno je držati ih najpre u hladnom čaju (infuzija) od sleza, ili u dekoktu od preslice (rastavića). Oko rana treba namazati mast od nevena.
Listovi bokvice su preporučljivi i u lečenju tromboze.
Način upotrebe:
– Infuzija: 1 punu kašičicu listova dodati na 250 ml vrele vode i ostaviti da odstoji pola minuta i procediti.
– Mešavina za čaj: Pomešati jednake količine bokvice i majčine dušice; 1 kašičicu mešavine dodati na 250 ml vrele vode.
– Kataplazma: Oprane i usitnjene sveže listove staviti na obo-lelo mesto.
– Sirup: Dve pune šake opranog i iseckanog lišća se potopi u toliko vode tako da, kada se stavi na vatru, lišće ne zagori. Ta-kođe, treba dodati i 30 g meda. Masu treba zagrevati na tihoj vatri uz stalno mešanje, dok ne postane gušća i lepljiva. Dobijenu smesu sipati u flašu.