Badelj – Silybum marianum, porodica Asteraceae, glavočike
U pučkoj medicini upotrebljava se list i plod badelja za liječenje jetre, žuči i gušterače. Uzgaja se u cijelom svijetu.
Morfološke karakteristike biljke
Badelj je jednogodišnja zeljasta biljka, korijen je mesnat, vretenast, a stabljika uspravna i višlja od 2,5m. Listovi su veliki, nazubljeni, tamnozelene boje s bodljama koje luče otrov. Površina lista presvučena je voštanom prevlakom. Na vrhovima razgranate stabljike oblikuju se glavičasti cvatovi promjera 5-8cm.
Cvjetovi su ljubičasti, rijetko bijeli, a vanjske latice završavaju vrlo oštrim I bodljikama. Plod je izdužen, jajast, dug 8-9mm. Opna zrelog ploda je smeđa sa svijetlim pjegama i žutim prstenom. U plodu se nalazi 2-5% flavonoida i to više u plodu bijelih cvjetova nego ružičastih. Plodovi sadrže i masna ulja.
Vegetacija badelja traje 110 do 140 dana. U lipnju, srpnju, 80-90 dana nakon nicanja pojavljuju se cvjetovi. Sjeme se često osipa, što je karakteristika za vrste s produženim razdobljem cvjetanja.
Ekološki uvjeti
Badelj je biljka toplog podneblja. Urod ploda i sadržaj aktivne tvari se smanjuje ako su obilne padavine i niske temperature. Na kvalitetnijem tlu daje veći urod, inače nije izbirljiv u pogledu tla.
Tehnologija uzgoja – Plodored
Badelj se kao jednogodišnja biljka dobro uklapa u plodored, ali zbog znatnog osipanja sjemena prije i za vrijeme žetve nije pogodan kao predusjev. Sjeme koje se ospe slijedeće se godine u novom usjevu pojavljuje kao korov.
Priprema tla
Zimskim oranjem se osigurava sigurno i ujednačeno nicanje usjeva. U proljeće treba pripremiti sjetvene površine sa što manje operacija i osigurati zbijenu sjetvenu posteljicu na dubini 3cm.
Sjetva
Badelj treba posijati što ranije u proljeće. Najprikladnija za sjetvu je sijačica za sjetvu suncokreta. Međuredni razmak je 70cm, a u redu se sije 25 do 30 klijavih zrna na dubini 2,5 do 3cm. Po hektaru se sije 10¬12kg sjemena.
Njega usjeva
Budući da se oblikuju redovi, dovoljno je kultivirati usjev, jer krupni listovi brzo zatvore redove i onemogućuju kretanje između biljaka.
Žetva usjeva
Kada su svi cvatovi suhi, a primarni cvatovi postanu bijeli, (obično u kolovozu ili rujnu), žanje se žitnim kombajnom pri čemu treba paziti da se ne lome plodovi. Plodovi se suše, dorađuju i pohranjuju na suhom mjestu. Urod može biti od 1,5 do 2,5t/ha suhog ploda.
