Bosiljak – Ocimum baslicum, porodica Lamiaceae, usnače
Bosiljak je poznat kao začin,a manje kao ljekovita biljka. Suha droga u prehrambenoj industriji služi kao začin. Eterično ulje se upotrebljava u prehrambenoj i kozmetičkoj industriji.
Morfološke karakteristike
Korijen je osrednje razvijen, stabljika je zeljasta, razgranata, male krošnje, visine 40-60cm. Listovi su mekani, svjetlozeleni, unakrsno nasuprotni, na dugim peteljkama. Na vrhu stabljike stvara se izduženi cvat sastavljen od 17-18 sitnih cvjetova bijele do svjetloružičaste boje. Plod je kalavac, izdužen, tamnosmeđe do crne boje. Masa 1000 sjemenki je 1,2 do 1,8g Sjeme je klijavo 4-5 godina, a niče 7-14 dana nakon sjetve.
Stabljika bosiljka sadrži 0,5 do 1,5% eteričnog ulja u kojem ima eugenola koji cijeloj biljci daje karakterističan miris i aromu. Osim eteričnog ulja, bosiljak sadrži i vitamin B, vitamin C i karotin.
Ukoliko je bosiljak uzgojen iz sadnica, vegetacijsko razdoblje mu traje 170 do 180 dana. Cvjetati počinje sredinom lipnja i ponekad cvate dva mjeseca. Ako se pokosi u početku cvjetanja, novi izbojci procvjetaju početkom rujna. Razdoblje sazrijevanja plodova traje dugo, pa plodovi koji sazru prvi dotad se ospu.
Ekološki uvjeti
Bosiljku je za klijanje potrebna temperatura najmanje 12°C, a optimalna je 18-2°0C. Pri 0°C mlađe i starije biljke propadnu. Prilično vlage zahtijeva zbog plitkog korijena. U vegetacijskom razdoblju potrebno je 600 do 650mm/m2 padalina.
Voda je osobito potrebna za vrijeme klijanja i nicanja, izbijanja izbojaka i pupanja. Što se tiče tla, bosiljak je izbirljiv i treba ga sijati na toplim humidnim tlima s dobrim vodozračnim režimom (černozemi Istočne Slavonije).
Tehnologija uzgoja – Plodored
Bosiljak se lako uklapa u sve plodorede jer je jednogodišnja biljka, a svi usjevi poslije kojih nema korova u tlu dobri su kao pretkultura. Najbolje ga je sijati poslije okopavina, a prije žitarica. Ako se proizvodi na okućnicama, svake druge godine se može posaditi na isto mjesto.
Priprema tla
Jesensko duboko oranje je obavezno, jer proljetno nije dovoljno. Sjetveni sloj se priprema u rano proljeće sa što manje operacija da se u tlu sačuva što više vlage.
Sjetva
Bosiljak se može sijati izravno, na stalno mjesto ili proizvesti rasad koji se sadi u svibnju. Optimalni rok sjetve je posljednji tjedan travnja. Sije se na razmak 50 cm među redovima u kućice sa 3-5 sjemenki na razmak 20-25cm. Dubina sjetve je 0,5-1cm. Za površinu 1ha potrebno je 2,5 do 3,5kg sjemena.
Rasad se proizvodi u negrijanim plastenicima. Sjetva se obavlja početkom travnja, a rasad je spreman za sadnju do sredine svibnja. Sadnice se sade na međuredni razmak 50cm, na razmaku u redu 20-25cm. Optimalan sklop je 140 000 do 200 000 biljaka po hektaru. Obavezno treba zaliti biljke poslije sadnje.
Njega usjeva
Usjev treba održati bez korova i stalno prozračivati tlo kultivacijom i okopavanjem. Zalijeva se u obrocima. 30-40l vode po m2, u fazi klijanja i nicanja sjemena, u stadiju bokorenja i na početku pupanja poslije prve košnje.
Stabljika bosiljka kosi se dva puta godišnje, na početku cvjetanja početkom srpnja i krajem rujna prije jesenskih mrazova. Iz dva otkosa može se po ha dobiti 6-8t svježe herbe ili 1,3 do 1,7t suhe sjeckane droge.
Žetva se obavlja u dva prohoda zbog gubitka sjemena osipanjem, a počinje sredinom kolovoza, kada je 50% ploda zrelo. Po ha urod sjemena može iznositi 250 do 300kg.