Odoljen – Valeriana officinalis, porodica Valerianaceae, odoljeni

Odoljen je višegodišnja biljka, sadrži 13 rodova sa 360 poznatih vrste među kojima postoje razlike u morfologiji i kemijskom sastavu biološki aktivnih tvari.

Korijen ima oblik brade, a sastoji se od gomolja i vlaknastih! žutobijelih korijenčića, promjera 2-7 mm, dugih 10-15cm. Korijen može imat| promjer i veći od 30cm, a pri bazi ponekad oblikuje podanke. Uspravnć cvjetna stabljika istjera iz korijena visine 40-180cm, a razgranata je na gornjem dijelu. Listovi su kratki, izrazito zeleni, glatki, perasto razdijeljeni u izdužene liske. Na vrhu svake grane oblikuje se rastresiti cvat sastavljen od sitnih, svijetloružičastih do bijelih cvjetova ugodna mirisa. Zreli plod je žutosmeđi oraščić, 2-5mm dug i širok 1,3-1,5mm. Masa 1000 sjemenki je od 0,4-0,6g. Svaka sjemenka na vrhu ima perasto dlakave kunadre što otežava skupljanje i doradu sjemenskog materijala.

U korijenovu sustavu (gomolj, vlaknasto korijenje i podanak) ima mnogo biološki aktivnih tvari od kojih su neke karakteristične za odoljen. Najpoznatija tvar koje ima najmanje je eterično ulje čiji je udio u suhoj tvari 0,5-1,7%. Njegova proizvodnja je skupa, ali sadržaj i sastav određuju kakvoću suhe droge korijena i karakteriziraju vrstu. Korijen sadrži i kiseline, od kojih je najvažnija izovalerijanska od koje potječe jak, neugodan miris karakterističan za odoljen.

Sjeme ima najveću klijavost 10-20 dana nakon cvjetanja, ali se vrlo brzo smanjuje..Kada je povoljna temperatura i vlaga, sjeme proklija za 7-12 dana, a ponekad biljka nikne tek za 3-5 tjedana. U početku raste sporo pa u prvoj godini razvije samo korijen i lisnu rozetu, a u drugoj istjera tek cvjetne grane. Od kraja svibnja do kraja lipnja cvjeta u krajevima s umjereno toplom klimom. Plodovi sazrijevaju duže vrijeme, sve do sredine srpnja i osipaju se. Kada sjeme sazre nadzemni dijelovi biljaka se osuše, a korijen prije toga oblikuje nove pupove koji iduće godine istjeraju cvjetne stabljike.

U razdoblju hladnijeg vremena udio aktivnih tvari u korijenu se povećava, a u vrijeme mirovanja je najveći.

Gdje je godišnja količina padalina veća od 700 mm/m2 odoljen se može uspješno uzgajati s obzirom na potrebe za vodom. Najpovoljnija temperatura potrebna za klijanje je 20°C. Svjetlost i konstantna vlaga su potrebni za brzo i ujednačeno klijanje.

Tla s dobrim vodozračnim režimom, bogata hranivima, s dubokim oraničnim slojem, potrebna su biljci za dobar prinos. To su uglavnom aluvijalni nanosi uz rijeke, ali bez gline u sastavu, koja otežava pranje korijena koji je specifične građe.

Odoljen se dobro uklapa u plodored. Ako se sadi u jesen treba kao pretkulturu saditi biljke koje rano sazriju. Zbog pojave zajedničkih bolesti i štetnika, sjetva poslije srodnih biljnih vrsta je isključena. Nakon 4-5 godina može se posaditi na isto tlo.

Nakon žetve predusjeva tlo se mora održavati bez korova. Na jesen se duboko poore, poravna i pripremi rahli sloj dubine 10-12cm.

Sjeme niče samo ako ima dovoljno svjetlosti i vlage, a iz prakse je vidljivo da je sigurna samo proizvodnja iz rasada, koji se proizvodi ljeti u hladnim lijehama.U srpnju se lijeha pripremi i dezinficira, a početkom kolovoza se odoljen posije. Sije se površinski, strojem za sitno sjemenje u redove na razmak 12-15cm, ili ručno. 70-100g sjemena je potrebno za 1ha. Nakon sjetve tlo se zalijeva i površina održava vlažnom dok ne izbiju 3-5 pravih listova, za što je potrebno 10-15l vode na m2. Ovisno o dnevnim temperaturama i padalinama tijekom rujna količine vode se mogu smanjiti, ali treba paziti da se površina tla ne osuši. Rasad doseže visinu 12-15cm već u listopadu i tada ga treba presaditi. Najpovoljniji rok za sadnju je prva polovica listopada. Proljetna sadnja je moguća uz obilno zalijevanje poslije sadnje. Sadi se strojevima za sadnju rasada na razmak među redovima 20-25cm. Optimalan sklop je 80 000-100 000 biljaka po hektaru.

Njega počinje u rano proljeće valjanjem usjeva, pogotovo ako nije bilo snijega tijekom zime. Kultivacija u kombinaciji s prihranom obavlja se kada biljke počnu rasti. Početkom lipnja, radi prozračivanja tla potrebna je još jedna kultivacija dok odoljen ne zatvori redove.

Za proizvodnju rasada odoljena važno je da sadnice ne budu suviše visoke, jer svaka jače razvijena sadnica slijedeće godine izraste u cvjetnu stabljiku. Te proraslice iscrpljuju korijen i troše aktivnu tvar pa ih treba otkinuti na visini 40cm od tla. Na listu se krajem ljeta može pojaviti pepelnica.

Korijen odoljena vadi se u studenom jer do kasne jeseni nakupi dovoljne količine aktivnih tvari. Korijenu se odstrani lisna masa strojem za tarupiranje šećerne repe. Smješten je površinski, najdublje 10-12cm. Sakupljeni korijen temeljito se opere vodom i otpremi na doradu, jer je mokar sklon truljenju. Suhu drogu odoljena treba čuvati od mačaka koje privlači specifičan miris korijena odakle i potječe narodno ime «macina trava».

Sakupljanje sjemena je otežano zbog produženog sazrijevanja i perasto dlakave kunarde na vrhu svake sjemenke. Cvjetne stabljike se kose kada se na vršnim granama oblikuju plodovi. Na prozračnom mjestu stabljike se ostave u tankom sloju, da dozru i ostali cvatovi, pa se naknadno ovrši. Na taj način se smanjuju gubici sjemenki i prinos može doseći do 200kg dorađenog sjemena po hektaru.