Blagotvorno ljekovito bilje i plodovi u borbi protiv dijabetesa
Bijeli luk – Poznato nam je da uzimanje dodataka bijelog luka može da snizi nivo kolesterola u krvi, ali također može i da ima antidijabetičan efekat. Bijeli luk sadrži jedinjenje zvano S-alil-cistein-sulfoksid, aminokiselinu koja sadrži sumpor. Ispitivanja vršena na životinjama pokazala su da ovo jedinjenje znatno smanjuje količinu krvne glukoze i kolesterola.
Ekstrakt borovnice – Jedan od najstrasnijih efekata dijabetesa jeste sljepilo, koje je posljedica dijabetičke retinopatije, uništavanja malih krvnih sudova kojim se pogoršava dotok krvi u oči. Godine 1987. kliničkim ispitivanjem četrdesetoro dijabetičara, talijanski istraživači demonstrirali su značajno poboljšanje vida i izmerljivu mikrocirkulaciju, što je bilo rezultat upotrebe jedinjenja pronađenih u borovnicama.
Savjeti za borbu protiv dijabetesa
Upozorenje. Ukoliko imate dijabetes, ne pokušavajte da budete sami svoj doktor. Dodaci mogu da pomognu, čak i da donekle smanje potrebu za drugim lijekovima, ali vi morate da surađujete sa ljekarom koji se razume u dijabetes ili prirodnim iscjeliteljem koji će nadzirati vaše napredovanje.
Jednom riječju — vježbajte! — Jednim nedavnim ispitivanjem bilo je obuhvaćeno 548 osoba oboljelih od dijabetes melitusa, zavisnih od svakodnevnih doza inzulina. Šest godina dugo proučavanje njihovih navika otkrilo je da su muškarci skloniji sjedenju, koji su manje od 1000 kalorija nedjeljno trošili kroz tjelesno vježbanje, imali trostruko veće šanse da umru od onih aktivnih muškaraca koji su nedjeljno trošili i više od 2000 kalorija.
Istraživanja sprovedena na Taftovom univerzitetu u Bostonu, u Centru za ispitivanje povezanosti ljudske ishrane i starenja, ukazuju na to da redovno aerobičko vježbanje može da smanji rizik od dijabetesa, čak i ako tokom vježbanja ne dođe do smanjivanja tjelesne težine. Ispitivanja koja su tokom tri mjeseca sprovođena nad osamnaestoro starijih muškaraca i žena koji su na testovima tolerancije glukoze imali nivo glukoze veći od normalnog, pokazala su da je osamnaestoro dobrovoljaca uspelo da za jedanaest procenata snizi nivo glukoze u krvi nakon vožnje trenažnog (sobnog) bicikla pet dana u nedjelji.
Poslije dvije nedjelje, vježbanje je povećalo sposobnost njihovih ćelija da reaguju na inzulin, dozvoljavajući im tako da djelotvornije prerađuju glukozu. To otkriće podržava i rezultate drugih istraživanja, pokazujući da vježbanje samo po sebi poboljšava ljudsku osjetljivost na inzulin. To je dobra vest, zato Što gubitak tjelesne težine nije uvijek trajan, ali vježbe mogu uvijek da se rade.
Izotonične vježbe, poznate takođe i kao vježbe istezanja, vježbe pod opterećenjem, ili vježbe otpornosti, povećavaju mišićnu masu. Povećana mišićna masa ubrzava metabolizam, Što znači da sagorijevate veći broj kalorija. Veća mišićna masa zahteva više kalorija da bi se održala nego što mogu da joj pruže samo tjelesne masnoće, što znači da možete da gubite masnoće, a da ne jedete mnogo manje. Još jedna korist od povećanja mišićne mase je to što se smanjuje rizik od dobijanja dijabetesa. Sto više mišićne mase ima u otganizmu, to je manje inzulina potrebno da odvuče šećer, glukozu, iz krvi u tkiva, gdje je i potrebna za pretvaranje u energiju. Na taj se način smanjuje vjerojatnoća da organizam pretjera sa upotrebom insulina, što znači i smanjene šanse za razvoj dijabetesa tipa II.
Već nam je poznato da su vježbanje, rano konstantovanje problema sa očima, ishrana sa smanjenim sadržajem masnoća i šećera, kao i zdrav način života, veoma važni za kontrolisanje komplikacija izazvanih dijabetesom. Odricanje od cigareta je još jedna bitna promjena u načinu života koja pomaže u prevenciji nervnih oboljenja. Nervi se hrane putem kapilara. Kada su kapilari oštećeni, nervima je uskraćen kiseonik i na taj način dolazi do njihovog oštećivanja. Pušenje povećava rizik od razvijanja neuropatije i, kada taj proces jednom započne, stanje se pogoršava, jer uslijed pušenja dolazi do daljeg oštećivanja krvnih sudova, koji su već oštećeni zbog dijabetesa.
Pokazalo se da alkohol povećava rizik od oboljenja živaca kod dijabetičara, stoga se njima savjetuje da piju veoma umjereno, ili da uopće ne piju.
Pošto dijabetičari imaju velike Šanse za razvoj nekog očnog oboljenja, a za antioksidanse se pokazalo da smanjuju rizik od oboljenja očiju, svakako ima smisla da dijabetičari povećaju unošenje namirnica koje sadrže antioksidanse. Voće i povrće, a naročito tamnozeleno povrće, kao što su spanać, paprike i prokelj, veoma je dobar izvor antioksidansa; citrusno voće je odličan izvor vitamina C.
Savjeti u vezi sa ishranom. Hranljivi sastojci koji se sporije oslobađaju, kao Što su oni koji se nalaze u mahunarkama, mogu da spriječe nagli skok šećera u krvi koji bi mogao da predstavlja problem za organizam, utoliko što ne bi mogao da ga iskoristi u odgovarajućem roku. U takve mahunarke spadaju pasulj, sočivo, grašak i sojino zrno. Smanjeno uzimanje prostih ugljenih hidrata (raznorazne slatke grickalice) i povećavanje hranljivih vlakana, naročito rastvorljivih vlakana, djelotvorno je za normalizovanje blago do umjereno povećanog nivoa glukoze u krvi. Dijabetičarima se obično preporučuje ishrana koja obezbjeđuje 50 do 60 procenata kalorija koje potiču od ugljenih hidrata i 20 do 35 gr hranljivih vlakana na dan, a to je dobar način ishrane i za ostale.
Par recepata protiv dijabetesa
Krom-pikolinat: Jedna do tri tablete od 200 mcg na dan.
Magnezij: Jedna tableta od 500 mg na dan.
Vitamin E: Jedna ili dvije kapsule od 400 i. j. (suhi oblik) na dan.
Vitamin B6: Uzimajte svakodnevno 50 do 100 mg.
Bijeli luk: Jedna kapsula sirovog bezmirisnog bijelog luka na dan.
Bakar: Uzimajte na dan jednu tabletu od 2 ili 3 mg.
