Pupoljka – Oenothera biennis. Porodica Onograceae, pupoljke
Masno ulje sjemena pupoljke sadrži linolinsku kiselinu koja posredno djeluje na niz vrlo važnih funkcija u ljudskom organizmu. Dobiva se klasičnom tehnologijom za proizvodnju ulja iz sjemenki. Intenzivno se plantažno uzgaja, kod nas najviše u Slavoniji i Baranji.
Morfološke karakteristike
Pupoljka je dvogodišnja biljka, u prvoj godini oblikuje prizemnu lisnu rozetu i tako i prezimi. U drugoj godini istjera izdanke koji oblikuju razgranatu cvjetnu stabljiku visoku 1,0-2,5m. Cvjetovi pojedinačno izbijaju iz pazušca listova i oblikuju se sve dok biljka raste. Lijepi su, malo fosforescentno žuti i otvaraju se noću. Malo, izduženo i smeđe sjeme nalazi se u plodu tobolcu. Masa 1000 sjemenki iznosi 0,4-0,6g. Sjeme zadržava klijavost dvije do tri godine ako se primjereno čuva. Biljke niču za 20-28 dana, što je problem pri sjetvi na većim površinama.
Ekološki uvjeti
Najvažnije je pri izboru sjetvene površine paziti da se na njoj ni kratkotrajno ne zadržava voda, čak ni u zimskim mjesecima. Na kvalitetu tla pupoljka nije osjetljiva pa se postižu dobri rezultati na plodnim smeđim tlima, teškim tlima koja su drenirana i lakim propusnim tlima.
Tehnologija uzgoja – Plodored
Pupoljka se lako uklapa u plodored, a sije se u kolovozu. Kao pretkulture mogu se sijati žitarice koje se rano žanju.
Sjetva
Pupoljka se proizvodi direktnom sjetvom sijačicama za sjetvu sitnozrnih kultura, na međuredni razmak 50cm. Po dužnom metru treba 400 klijavih zrna. Optimalni nasad od 30 do 35 biljaka po m2 postiže se sa 3-4kg sjemena po hektaru. Dio sjemenki pri nicanju propadne, a dio izniklih biljaka strada za vrijeme zime. Prorjeđivanjem nasada do 5 biljaka po m2 neće se smanjiti prinos jer se bolje razvija cvjetna stabljika. Kod gustog nasada biljka se dovoljno ne razvija i ne istjera u proljeće cvjetne grane. Najpovoljniji rok sjetve je od početka do kraja kolovoza jer kod temperatura do 25°C sjeme teže niče. Kod ranije sjetve biljke se prejako razvijaju i teško izdrže golomrazicu, a kod kasnije sjetve dio sjemena ne proklija.
Njega usjeva
Zbog dugotrajnog nicanja i sporog početnog razvoja usjeva veliki problem je zaštita od korova. Od štetnika se može pojaviti žuta kukuruzna sovica. Kada se oblikuju redovi, prije zime, potrebno je obaviti jednu do dvije međuredne kultivacije. U proljeće prva kultivacija obavlja se zajedno s prihranom, a zatim još jednom do dva puta dok biljke ne zatvore redove.
U sušnim ljetima i u slučaju suše u proljeće, kada se oblikuju cvjetni izdanci, važno je natapanje.
Žetva
Plod pupoljke je tobolac koji sazrijeva od dna prema vrhu stabljike, na glavnim klasićima i različitim bočnim grančicama. Kada sjemenke sazru tobolci pucaju i sjeme se osipa, pa je potrebno izabrati najbolji način i vrijeme početka žetve. Veliki gubici zbog osipanja su ako se žanje prekasno, a žanje li se prerano, nedozrelo sjeme opada pri doradi.
Žetva se može obaviti tako da se traktorskom bočnom kosilicom pokosi usjev i ostavi da dozre u zbojevima, poslije čega se sjeme ovrši kombajnom. Žetva počinje krajem kolovoza, kada su tobolci na donjem dijelu stabljike otvoreni, a na srednjem dijelu smeđi. Sakupljanje dozrelog usjeva kombajnom obavlja se u smjeru košnje da bi se što više smanjilo rasipanje sjemena. Ručno se kosi na manjim površinama, a pokošene biljke se ostavljaju u zbojevima na raširenim ceradama. Za vrijeme sušenja nekoliko puta se mogu protresti, a dozrele biljke ovršiti. Sjeme se osipa na ceradu i gubici su vrlo mali.
Dobiveno sjeme poslije vršidbe je puno primjesa, vlažno i sklono pregrijavanju uz razvoj plijesni, te ga je potrebno što brže doraditi i dosušiti. Prinosi su različiti, od 1-1,8t suhog sjemena po hektaru, a udio masnog ulja u sjemenu iznosi 23-26%.
