Kopar – Anethum graveolens, porodica Apiaceae, štitarke

Danas se uzgaja jednogodišnji kopar čije eterično ulje ima najbolju aromu. Kopar ima mesnat, slabo rasčlanjen korijen, dug 5-20cm, zeljastu stabljiku visine 40-150cm, ovisno o uvjetima u kojima raste. Listovi su skupljeni u rozetu, izrazito zelene boje. Kada biljka stvori cvjetnu stabljiku, perasto razdijeljeni listovi odumiru. Svaka grana završava štitastim cvatom promjera 15-20cm, a cvatovi su sastavljeni od sitnih, narančastožutih cvjetića. Plodovi su plosnato jajasti, smeđi, dugi 5-6mm, široki 3-4 i promjera 0.5-1mm. Masa 1000 sjemenki iznosi 1-2g.

Cijela biljka kopra sadrži eterično ulje, a najviše ga ima u punoj zriobi, 0,8-1,6%. Vegetacija kopra traje samo 100 do 120 dana. Zrelo i dobro dosušeno sjeme klijavo je dvije do tri godine. Optimalna temperatura za klijanje je 10 do 17 dana, a do oblikovanja stabljike prođe 35-40 dana. Kada su povoljni klimatski uvjeti od početka klijanja do punog cvata prođe samo 50-70 dana. Od početka cvjetanja do potpunog sazrijevanja prođe 40-50 dana. Sjeme dozrijeva vrlo nejednoliko i sklono je osipanju.

Kopar nije osjetljiv na kvalitetu tla ni klimu. Ne zahtijeva mnogo topline i odgovara mu umjereno vlažna klima. Na nedostatak vlage je osjetljiv dok niče i na početku cvjetanja. Na neutralnim tlima s dubokim i rastresitim oraničnim slojem daje najbolji prinos. Na kiselim tlima ne uspijeva.

Budući je kopar biljka kratke vegetacije, dobro se uklapa u plodored. Nestaje rano s tla i ostavlja ga bez korova.

Drljanje u jesen je obavezno kao i za većinu sitnog sjemena koje u fazi klijanja i nicanja treba povećanu vlagu tla. Priprema u proljeće počinje ravnanjem tla, a završava minimalnim brojem operacija. Sjetvena površina mora biti idealno pripremljena, jer ako nije, sjeme uopće neće niknuti. Poželjno je jedno valjanjem laganim valjkom prije i poslije žetve.

O namjeni kopra ovisi rok sjetve. Ako se sije radi sjemena ili za dobivanje eteričnog ulja u mliječnovoštanoj zriobi, najbolje ga je posijati u ožujku. Ako se upotrebljava kao začin, može se posijati u proljeće, od sredine ožujka do sredine svibnja i ljeti od sredine srpnja do sredine kolovoza. Sjetva se izvodi na dubinu 1-1,5cm sijačicom za žitarice i trave. Pri sjetvi kopra za začin, razmak između redova može biti 12-24cm, a za sjeme 24-36cm. Uz 100-200 klijavih zrna po dužnom metru reda potrebno je 16-18kg, odnosno 10-12kg sjemena po hektaru.

Od štetnika kopru znatnije štete mogu nanijeti sovica, lisna uš i njima slični nametnici.

Kopar za začin kosi se u početku vlatanja, kada je biljka visoka 30-40cm. Tako rano pokošena daje još jednu žetvu u istoj godini. Pokošena herba se može osušiti samo u termičkoj sušari, s tim da ne smije svježa dulje stajati. Može se postići prinos 6-8t svježe herbe po hektaru. Ako se kopar koristi za dobivanje eteričnog ulja, najbolje ga je pokositi prije no što se oblikuju plodovi, jer se tada smanjuje udio eteričnog ulja u biljci. Kosi se na visini 30cm od površine tla. Prinos tako pokošene svježe herbe može biti 15-20t po hektaru sa 2 do 2,8% udjela eteričnog ulja.

Prinos eteričnog ulja može iznositi 2-55kg/ha. Košnja se obavlja vučenim samoutovarnim kombajnom za kamilicu.

Prema dozrijevanju ploda se određuje vrijeme sjetve. Sjeme s vršnih dijelova biljke je najkvalitetnije, te se kopar žanje kada oni dozru. Žanje se žitnim kombajnom bez strujanja zraka. Prinos može biti 0,8-1t po hektaru. Ako se sjeme upotrijebi za destilaciju može se dobiti 9-15kg eteričnog ulja po hektaru.